Europska unija mora međugeneracijsku pravdu postaviti u središte svojih politika. Političke odluke prečesto služe kratkoročnim interesima, zanemarujući dugoročne posljedice s kojima će se današnji mladi i buduće generacije morati suočiti. Od klimatskih promjena i javnog duga do digitalne regulacije i demografskih promjena, opterećenje za mlađe Europljane raste. Potrebne su nam politike kojima se prednost daje održivosti, pravednosti i uključivosti. Buduće procjene učinka trebale bi se uvesti za sve važnije zakonodavstvo EU-a, čime bi se osiguralo da se uzmu u obzir prava osoba koje još nisu rođene. Klimatska politika mora se ubrzati snažnijim uključivanjem mladih, dok bi javna potrošnja trebala odražavati dugoročnu odgovornost, a ne kratkoročnu dobit. Mladi su politički nedovoljno zastupljeni, ali su previše izloženi posljedicama aktualnih odluka. EU bi trebao sniziti dob za glasovanje, povećati sudjelovanje mladih i uspostaviti stalne strukture, kao što je Skupština mladih budućnosti, kako bi se mlađi glasovi uključili u upravljanje. Obrazovni sustavi također moraju promicati dugoročno razmišljanje i građansku odgovornost, osnažujući sljedeću generaciju da vodi sa svrhom. Međugeneracijska pravda ne podrazumijeva podjelu među dobnim skupinama, već solidarnost i zajedničku odgovornost. EU sada ima jedinstvenu priliku služiti kao primjer i graditi budućnost u interesu svih generacija. Mi, mladi, spremni smo dati svoj doprinos. Tražimo inkluziju, pravednost i pravu riječ u budućnosti koju ćemo naslijediti.