Rad na „međugeneracijskoj pravednosti” (ili prema „pravdi”, „odgovornosti”, „solidarnosti”) najprije zahtijeva dobro razumijevanje pojma „generacija” i vrsta generacijskih usporedbi koje se mogu napraviti. Mogu se identificirati dvije ključne vrste: 1) Odnosi između mladih i starijih generacija u određenom trenutku (npr. „usporedba mladih i starih”) 2) Odnosi između svih živih danas i svih onih koji će živjeti u određeno vrijeme u budućnosti (npr. „usporedba današnjih ljudi i sutrašnjice”) Različita generacijska pitanja mogu se primijeniti na različite metode. Kad je riječ o glasačkim pravima, uzimamo „prikaz” društva („usporedba mladih”) i otkrivamo da su mladi isključeni iz glasovanja. Dok, kada gledamo klimatske promjene, gledamo njihove učinke tijekom cijelog životnog vijeka. Na taj način razmatramo jesu li ljudi koji žive u budućnosti, a koji će doživjeti povećane temperature i ekstremne vremenske uvjete, tretirani nepravedno tijekom cijelog života u usporedbi s ljudima koji žive danas. Suočavanje s objema vrstama međugeneracijske (ne)pravde nije igra nulte sume: mogu biti dio istog procesa i ujedinjenog pothvata za globalnu zajednicu. Smatramo da su ključna pitanja povezana s IFG-om na europskoj razini „prezentizam”, klimatske promjene, nacionalni dugovi, mir, obrazovanje, lažne vijesti/dezinformacije, demokratsko sudjelovanje mladih, mirovinski sustavi i sustavi socijalne skrbi s obzirom na demografske promjene te tržište stanovanja i tržište rada.