U kontekstu novih izazova s kojima se Europska unija trenutačno suočava, posebno u kontekstu konkurentnosti, zajedničke obrane, imigracije i starenja stanovništva, osobno smatram da je potrebno preispitati postojeće programe i s obzirom na njihovu provedbu i rezultate kako bi ih se planiralo ili preusmjerilo na nove potrebe, kao da je riječ o proračunu koji se ne temelji na nultoj stopi. Osim toga, time bi se stvorila slika za europske porezne obveznike u slučaju da trebaju uspostaviti nova vlastita sredstva koja nužno moraju izbjegavati suprotstavljanje konkurentnosti europskih poduzeća ili podrazumijevanje većeg administrativnog opterećenja. Kako bismo imali ujedinjeniju i snažniju Europu, moramo pojednostavniti i bolje komunicirati o smjeru u kojem idu sredstva europskih poreznih obveznika. Nije moguće prijeći s 1 % BDP-a na 2 % i želimo povećati prikupljanje bez preispitivanja rashoda nastalih od početka razvoja prioriteta. S druge strane, predmet proračuna Zajednice trebalo bi uključiti u sveučilišta kako bi se povećalo znanje o europskim politikama i njihovu utjecaju na dobrobit. Mnogi naši mladi nisu svjesni utjecaja pripadnosti Europi i to predstavlja opasnost za budućnost. Nadamo se da će 27 država članica i njihovi čelnici također moći smanjiti administrativno opterećenje i troškove osoblja u korist Unije u cjelini.